Germinal oleh Emile Zola

Francuski književnik Émile Zola (1840.-1902.) osniva? je, teoreti?ar i najve?i pisac književnog pravca naturalizma. Svojim je ciklusom od 20 romana Rougon-Macquartovi (1871.-1893.), me?u kojima se za remek-djelo smatra roman o rudarima Germinal, u djelo proveo vlastite ideje prema kojima književnost treba stvarnosti pristupati gotovo poput znanosti, i postigao veliki uspjeh. Izuzetno je važan i utjecajan bio njegov doprinos liberalizaciji Francuske i angažman u borbi za društvenu pravdu i napredne ideje, pri ?emu se osobito isti?e njegova uloga u poznatoj aferi Dreyfus i obra?un s konzervativnim vojnim i politi?kim krugovima u ?lanku Optužujem! (JAccuse!) objavljenom 1898. godine. Germinal (1885.), trinaesti po redu, a po mnogima i najuspjeliji roman Zolinog ciklusa, smješten je u sjevernu Francusku, u rudarsku i industrijsku regiju u okolici grada Lillea, u 1860-te godine. Pripremaju?i se za pisanje tog romana Zola je nekoliko mjeseci proveo žive?i me?u rudarima, osobno je svjedo?io štrajku, te je ?ak radio u rudarskom oknu. Zola uvjerljivo opisuje zbivanja oko neuspjelog rudarskog štrajka i nesre?e u rudniku, iscrpno ocrtavaju?i veliki broj razli?itih likova. Po prvi put u književnosti opisuje se iznimna, šokantna bijeda i težak položaj rudara, kod kojih život na rubu gladi i bolesti zbog neljudskih uvjeta rada izaziva gotovo životinjske reakcije u žudnji za preživljavanjem, dovode?i ih u apati?no stanje u kojemu se mire sa svojom sudbinom, pa i sa nasiljem i nepravdom. Središnji i najuspjeliji likovog romana su rudarske mase, kolektivni lik u ?ijem je opisivanju Zola postigao svoj književni vrhunac. Tematiziraju?i društvenu nejednakost, Zola zastupa ideje socijalizma i revolucije, premda vizionarski najavljuje sve negativne posljedice koje ?e takve ideje kasnije u povijesti donijeti. Preveo: Iso Velikanovi?. Lektira za 3. razred srednje škole.